Crikvenica

Crikvenica je grad u Kvarnerskom zaljevu s oko 7.000 stanovnika, odnosno preko 11.000 uključivši naselje u Crikveničkoj rivijeri, Dramalj, Jadranovo i Selce. Prevladava blaga mediteranska klima, a zbog povoljnog položaja, Crikvenica je zaštićena od jakih vjetrova planinom Kapela sa sjeverne strane i otokom Krkom s južne.

Povijest i znamenitosti Crikvenice

Do ranog 15. stoljeća Crikveničani su živjeli u zaleđu, u mjestu Kotor na obližnjem brijegu. Mjesto Kotor nastalo je na lokaciji nekadašnjeg rimskog naselja Ad turres, a arheološki nalazi svjedoče i o još ranijem naselju Ilira. Bavili su se zemljoradnjom, stočarstvom, vinogradarstvom i ribarstvom.

Knez Nikola IV Frankopan 14. kolovoza 1412. godine daje sagraditi samostan uz crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije, te ih u darovnici, koja je ujedno i najstariji pisani dokument u kojem se spominje ime Crikvenica, poklanja pavlinskom redu. Ta godina smatra se godinom utemeljenja Crikvenice. Do značajnijeg naseljavanja Crikvenice dolazi u 17. stoljeću, a osobito u 18. stoljeću, nakon 1776. godine, kada je u požaru gotovo uništen Kotor.

Spomenuta crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije najstarija je očuvana crkva u Crikvenici, te uz obližnji samostan čini staru jezgru grada. Crkva je sagrađena prije samostana, negdje između 1381. i 1393. godine. U crkvi se čuvaju mnoge vrijedne slike i kipovi, a osobito valja istaknuti sliku Sv. Šimuna, koja je jedini sačuvani predmet iz stare župne crkve Sv. Šimuna i Jude Tadeja, izgorjele u požaru na Kotoru.

Počeci turizma u Crikvenici vežu se uz kraj 19. stoljeća. 1888. godine izgrađeno je prvo morsko drveno kupalište, 1895. godine hotel Therapia, a 1906. hotel Miramare. Prvi gosti bili su izletnici iz Opatije i Rijeke. 1906. godine Crikvenica je proglašena klimatskim lječilištem.

1924. godine, na inicijativu Rusa pobjeglih u Crikvenicu nakon Oktobarske revolucije, gradi se Ruska pravoslavna crkva Sv. Nikole. Sagrađena je u klasičnom stilu ruskog crkvenog graditeljstva. Crkve je već godinama zatvorena.

Crkva Sv. Antuna Padovanskoga sagrađena je 1934. godine, a njen 35 metara visok zvonik tek početkom 21. stoljeća.

Muzeji i galerije

Svakako posjetite Muzej grada Crikvenice. Muzej prikuplja i čuva baštinu s područja Crikvenice i ostalih mjesta Crikveničke rivijere, te za sada raspolaže arheološkom, prirodoslovnom, kulturno-povijesnom i ribarskom zbirkom. Ulaz u muzej je besplatan.

Aquarium se nalazi u samom centru Crikvenice. Možete tu vidjeti više od sto vrsta riba iz Jadranskog mora, pedesetak vrsta iz tropskih mora, a i slatkovodne ribe. U sklopu Aquariuma je i suvenirnica.

Crikvenica – plaže, aktivni odmor, zabava

Dvije plaže u Crikvenici nosioci su Plave zastave. Jedna od njih je i Gradska plaža, koja je prilagođena osobama s invaliditetom. Na Gradsku plažu ulaz se naplaćuje do 17 sati, no njena uređenost i ponuda dodatnih sadržaja to i opravdavaju. Crikvenička rivijera obiluje lijepim plažama, pa ćete lako naći i neku baš po Vašem ukusu na koju se ulaz ne naplaćuje. Ima tu uređenih pješčanih i šljunčanih plaža, ali i mnogo osamljenih prirodnih plaža. Od 2010. godine u Crikvenici postoji i plaža za kućne ljubimce.

Već desetljećima Crikvenica je jedno od najvažnijih hrvatskih turističkih odredišta. Vjerojatno je tome pridonijela i relativna blizina Zagreba, odakle se danas može autocestom doći za sat i pol vožnje, pa je mnogim Zagrepčanima to omiljena destinacija, čak i za jednodnevne izlete, ili izlete vikendom. Ponuda zabavnih sadržaja je, zbog toga očekivano, dobra. Naći ćete tu brojne kvalitetne i ugodne kafiće i restorane, a večer i noć možete provesti u jednom od noćnih klubova i diskoteka.

Ponuda sportskih sadržaja također je dobra. Posebno ćemo istaknuti mogućnost paraglidinga s vrhunskim licenciranim pilotima. Iskustvo nije potrebno, samo malo hrabrosti. Na Vama je da pobijedite strah i uživate u nezaboravnom pogledu, sve ostalo prepustite pilotu. Za one kojima je boravak pod vodom draži od boravka u zraku, tu je ronilački klub koji organizira tečajeve ronjenja. Ne pretjerano sportski tipovi sigurno će uživati šetajući jednom od crikveničkih šetnica. Osobito bismo Vam preporučili Stazu Rimljana i Ljubavnu cesticu.

Prije razvoja turizma Crikveničani su bili prvenstveno ribari i bili su jako dobri u tome. Jeste li ikada poželjeli poći s iskusnim ribarom «u ribe», kako se to nekada radilo? Zahvaljujući hvale vrijednoj akciji Ribolov s gostima, sada to i možete. Ne propustite!

Mnogo je raznih i zanimljivih događaja koji se u Crikvenici tradicionalno organiziraju tijekom cijele godine, a za vrijeme ljetnih mjeseci svakodnevno. Istaknut ćemo među njima Maškare, Ribarski tjedan, koji se krajem kolovoza održava od 1966. godine, te dvije novije manifestacije – Dane Frankopana, prvi put organizirane na 600. rođendan Crikvenice, 2012. godine, kada Crikvenica «seli» u srednji vijek i vrijeme Frankopana, te Dane Ad turresa, kada Crikvenica postaje antičko naselje. Dani Ad turresa organiziraju se od 2007. godine, u početku pod imenom Antička noć. Zbog fascinantnih arheoloških otkrića vezanih uz rimsko naselje Ad turres, do kojih je došlo kasnije, a koje ćemo prepustiti Vama da otkrijete, manifestacija mijenja ime u Dane Ad turresa.

Dolazak u Crikvenicu

Blizina Rijeke, a i relativna blizina Zagreba, jamči dobru prometnu povezanost Crikvenice. Gostima iz udaljenijih europskih zemalja svakako će biti zanimljiva činjenica da je riječka međunarodna zračna luka vrlo blizu. Niskotarifnim zrakoplovnim kompanijama tamo se, osobito tijekom ljeta, može stići vrlo povoljno iz mnogih većih europskih gradova.